1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW
KriminalŠpanija

Kako prepoznati falsifikovane kovanice evra?

26. april 2024.

U Španiji je otkrivena banda falsfikatora kovanica evra. Osumnjičeni, redom Kinezi, puštali su kovanice u opticaj širom Evrope. Kako prepoznati falsifikovane kovanice evra?

https://p.dw.com/p/4fDWz
Novčići evra u vašem novčaniku - ako su svi pravi...
Novčići evra u vašem novčaniku - ako su svi pravi...Foto: Robin Utrecht/picture alliance

Novac kojim plaćamo samo je odštampani papir ili reljefni presovani metal. Ako plaćamo elektronski, što je sve češće, novac nije više od elektronskog podatka. Prava vrednost novca leži u poverenju koje mu se ukazuje: svako bi trebalo da može da se pouzda u činjenicu da papir ili metal koji drži u rukama ima tačno onu vrednost koja je na njemu odštampana ili utisnuta.

Falsifikovanje sredstava za plaćanje nanosi sveukupnu ekonomsku štetu koja pogađa sve. Pogođeni su i oni koji su slučajno platili lažnim novcem ili ga dobili kao sitniš: jer lažni novac se oduzima i nemate pravo na novčanu naknadu. Država je vrlo ozbiljna kada je u pitanju falsifikovanje novca: to nije samo neki mali prekršaj.

Velik uspeh policije

Ove nedelje novinske agencije prenele su vest kako je španska policija razbila bandu za koju se tvrdi da je falsifikovane kovanice od dva evra stavljala u opticaj širom Evrope. Uz pomoć EuropoIa, pronađena je i radionica tih falsifikatora u španskom gradu Toledu. To je, prema tvrdnjama policije, „najvažnije otkriće takve vrste u Evropi u poslednjih deset godina“.

U Toledu, staroj prestonici Španije, godinama su falsifikovane kovanica evra
U Toledu, staroj prestonici Španije, godinama su falsifikovane kovanica evraFoto: Rudolf Ernst/Zoonar/picture alliance

Banda je na evropsko tržište pustila gotovo 500.000 falsifikovanih kovanica „visokog kvaliteta“. Uhapšeno je deset osoba, za koje se navodi da su svi kineski državljani. Španska policija saopštila je da taj slučaj istražuje već šest godina. Istraga je, kako navodi agencija dpa, „bila izuzetno teška i dugotrajna, ne samo zbog tajnosti unutar organizacije i zbog praktično nemogućeg praćenja falsifikovanog novca, što je karakteristično za falsifikovane kovanice“.

Iako ekonomska šteta u ovom konkretnom slučaju možda i nije bila velika (pola miliona falsifikovanih kovanica od dva evra ima samo protivrednost od oko milion evra), uspeh policije ne treba potceniti. Svako ko uspešno pušta falsifikovane kovanice u opticaj u dužem vremenskom periodu, neometano, širi svoju delatnost. Ovde je pre svega važan psihološki aspekt mogućnosti uveravanja građana da je njihov novac siguran i da zadržava svoju vrednost.

Ove su prave: kovanice od 2 evra izdate u spomen na rođenje Karla Velikog
Ove su prave: kovanice od 2 evra izdate u spomen na rođenje Karla Velikog

I kovanice su relativno sigurne

Falsifikovane novčanice relativno je lako uočiti. Sigurnosne mere koje su centralne banke preduzele su sofisticirane i relativno su dobro poznate, kako korisnicima, tako i potencijalnim falsifikatorima. Gotovo svi znaju za sigurnosnu nit, integrisane holograme, pozadine koje se teško kopiraju, kvalitet papira.

Ili barem misle da znaju. Neki će sigurno preceniti svoje sposobnosti. Stvari su drugačije s kovanicama, jer nemaju ni holograme, ni sigurnosne niti. Ali, i kod „sitniša“ postoje detalji koji falsifikatoru često ne polaze za rukom i na koje vredi obratiti pažnju.

Kako prepoznati falsifikovane kovanice?

U Nemačkoj je Bundesbanka odgovorna za nemačke kovanice evra. Na svojoj internet-stranici „Vodič za kovanice“ pruža informacije o bezbednosti „sitnog novca“. „Ne morate da budete stručnjak za kovanice da biste razlikovali falsifikovane od pravih kovanica“, navodi se.

Nemački bankari daju konkretne informacije o tome kako proceniti kovanice. Za profesionalce to nije problem, jer postoji jedinstveni test za validatore kovanica u čitavoj EU. „Atestirani uređaji mogu se pronaći na stranici Evropske komisije.“

Jesu li i ove prave? Naravno! Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen i hrvatski premijer Andrej Plenković: Hrvatska je najmlađa članica evrozone
Jesu li i ove prave? Naravno! Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen i hrvatski premijer Andrej Plenković: Hrvatska je najmlađa članica evrozoneFoto: Darko Bandic/AP/dpa/picture alliance

Naravno, laicima to ne pomaže, i zato bankari preporučuju da se obrati pažnja na „prvi utisak“. Obično se „slika na novčiću jasno ističe od ostatka površine novčića“. Sve konture su „jasno prepoznatljive“. Budite oprezni ako to nije slučaj: kod falsifikata, „slika na novčiću često se čini mutnom i mekom. Površina je rupičasta i ima tačkice, linije ili udubljenja“.

Postoji još jedna stvar na koju bi svakako trebalo obratiti pažnju: zbog sigurnosti, ali i lakšeg prepoznavanja kovanica za slepe osobe, rub kovanice je karakteristično zarezan. „Za razliku od falsifikovanih kovanica, na kojima je rubni natpis često samo nejasno utisnut i prekriven žlebovima na rubu kovanice, rubni natpis na pravim kovanicama od dva evra jasno je vidljiv. Udaljenosti između pojedinačnih simbola i reči se takođe razlikuju na falsifikovanim kovanicama.“

Trik sa magnetom

Ujedno, čini se da u Centralnoj banci misle da svi mi sa sobom nosimo magnet. Pa ako ste jedan od onih koji nose magnet u džepu, evo rešenja za proveru kovanica. „Zbog posebnog sigurnosnog materijala središnji deo kovanica od jednog i dva evra je blago magnetičan, što znači da se kovanice malo privlače magnetom i padaju sa magneta kada se lagano protresu.“

Ali, „spoljni prsten pravih kovanica od jednog i dva evra, kao i pravih kovanica od 10, 20 i 50 centi, nije magnetski“, kažu stručnjaci i objašnjavaju: „Prave kovanice od jednog, dva i pet centi izrađene su od bakrom obloženog čelikom i vrlo su magnetične.“

No, osim magneta, treba staviti i papirić na koji ćete zapisati sve fizikalne parametre. U tom slučaju nećete biti prevareni, jer „falsifikovane kovanice od jednog i dva evra ili nisu magnetne ili su jako magnetne. Materijal prstena za kovanice često je takođe magnetičan“, poručuju u „jednostavnom uputstvu“ na stranici nemačke Centralne banke.

Ovaj članak je prvobitno objavljen na nemačkom.